O: Dobiveni micelij otvoriti u relativno čistom okruženju, koristiti ga relativno čistim rukama, po mogućnosti sa lateks rukavicama. Lagano ga razrahliti kako bi dobili što više centara sa micelijem. Nikako ne gnječiti.

O: Micelij nakon nekog vremena počinje dobivati žutu pigmentaciju i drugačiji miris. Može se koristiti bez problema sve do početka degradacije, odnosno kada primijetimo smeđu skorenu boju micelija popraćeno sa neugodnim mirisom i smanjivanjem obujma. Vidi skladištenje micelija.

O: Nikakva! Za upute, klikni ovdje. 

O: Supstrat bukovače moguće je napraviti sa vrlo malom količinom micelija, na primjer, 0,5 lit. micelija na 20 kilograma supstrata. Na taj način povećava se rizik kontaminacije, usporava brzina inkubacije te umanjuje dohrana što osjetimo kasnije kod prinosa gljiva. Po našim praktičnim testiranjima maksimalna količina micelija za bukovaču je 10%, odnosno 1 litra micelija na svakih 10 kilograma supstrata. Sve više od navedene količine se nije pokazalo dobrim. Optimalna preporučena količina micelija je 1 litra na 20 kilograma za profesionalni te 1 litra na 15 kilograma supstrata za hobi uzgoj kako bi osigurali završetak inkubacije u najkraćem periodu (4 – 7 dana) te dovoljno balansirane dohrane za maksimalne prinose kroz cijeli ciklus. Preporučena količina je optimalna i ekonomski opravdana s obzirom na povoljnu cijenu našeg micelija. Vidi upute.

O: Postoje više vrsta mušica od kojih je šampinjonska mušica jedna od najgorih te je potencijalno veliki problem kod uzgoja. Najbolje ih je suzbijati, odnosno kontrolirati njihov broj filterima na ventilaciji, UV lampama za insekte, žutim pločicama ili trakama i održavanjem higijene. Danas na tržištu postoje biološki eko preparati koji koriste nematode tj. mikroparazite koji ubijaju i potom se hrane mušicama i njihovim larvama. Nikako ne prskati raznim sprejevima za insekte u uzgojnoj prostoriji što sam, nažalost, imao prilike vidjeti.

O: Ovisno o stupnju zaraze, zelenu i ostalu plijesan možemo tretirati na slijedeće načine: fizičkim odstranjivanjem zaraženog dijela, prskanjem otopine češnjaka, prskanjem otopine morske soli, češćim provjetravanjem, naglim izmjenama temperature u prostoriji. U većini slučajeva, male količine zelene plijesni kod bukovače nije niti potrebno tretirati jer na neki način djeluje čak i kao “stimulator” za micelij u smislu da se bori protiv uljeza češćim plodonošenjem.

O: Postoji nekoliko mogućih razloga. Najvjerojatnije se radi o pomanjkanju kisika, odnosno prevelikoj koncentraciji CO2 (ugljični dioksid). Savjetujem češće provjetravanje, posebice ljeti. Drugi razlog bi mogao biti manjak svjetlosti što se manifestira dugim izduženim stručkom i malim i svijetlijim klobucima.

O: Razlog je manjak vlage u prostoriji. Problem rješavamo podizanjem postotka vlage ili češćim orošavanjem gljiva.

O: Razlog je manjak vlage u prostoriji. Problem rješavamo podizanjem postotka vlage ili češćim orošavanjem gljiva.

O: Bukovača je vrsta koja ne voli velike promjene u temperaturi od početka plodonošenja. Maksimalna razlika ne bi smjela biti veća od ±5°C do kraja plodonošenja. U suprotnom potrebno joj je nekoliko dana da se grmovi oporave i nastave sa rastom.

O: Trulež supstrata uzrokuju više različitih vrsta bakterija te prije svega treba fizički odstraniti zaražene dijelove supstrata. Vidjeti pitanje broj  3.

O: Prinos bukovača može strahovito varirati, ovisno o tehnologiji i, što je najvažnije, količini i kvaliteti micelija. Sa našim micelijem i poštivajući pravila u procesu izrade supstrata, dobit ćete, ovisno o soju i uzgojnim uvijetima, od 15 do preko 20% težine supstrata već u prvom valu plodonošenja. Vidi UPUTE.

O: Ne. Za gotovo sve medicinske* gljive potrebno je svijetlo. Ovisno o vrsti i soju, količina potrebnog svijetla može varirati. Ukoliko nemamo mogućnost prirodnog svijetla, postoje adekvatne umjetne lampe niske potrošnje koje to omogućuju.

O: Apsolutno. Higijena je jedna od najvažnijih stavki za uspješan uzgoj gljiva zbog svih gore navedenih problema. Prije unošenja supstrata za uzgoj, potrebno je raskužiti prostoriju sredstvima za dezinfekciju poput klora, pa makar i gašenim vapnom.